Ruta: Vrh – polje Kaštel – tzv. kaštel Salatići – Salatići – Vrh

Spoj idilične prirodne, kultiviranih poljoprivrednih površina, kulturne baštine i prepoznatljive gastronomije integriran je u ovu uglavnom laganu kružnu stazu, dugu 7,0 km, koja započinje i završava u Vrhu, a prolazi kroz polje Kaštel i Salatiće, susrećući, pritom, ostatke zaseoka Brajde i monumentalni kaštel Salatići.

– Šire područje naselja Vrh čini spoj idilične prirodne, kultiviranih poljoprivrednih površina, kulturne baštine i prepoznatljive gastronomije. Upravo su svi ti segmenti integrirani u ovu uglavnom laganu kružnu stazu, dugu 7,0 km, čiji jedini zahtjevniji dio predstavlja spust koji slijedi nakon što se obiđe prva polovica trase.

Šetnja kreće iz samog središta Vrha, s mjesta gdje se susreću ulice Busilak i Kod škole, u pravcu sjevera, i to najprije urbaniziranim područjem sve dok se ne dotakne najsjevernija točka staze kojom je, ujedno, označen i prijelaz prema prirodi. Krećući se u smjeru jugoistoka šetačima će pažnju osim zelenila sigurno privući maslinici i ostala kultivirana zemlja, a u slučaju da se pješačenje organizira ljeti ili u ranu jesen, dobro će doći i brza okrijepa direktno sa stabla, ali ne bilo kojeg, već onog smokvinog, a koja su česta uz same putove ili prepoznatljivim lišćem obrasle grane vire iz gromačama ograđenih dvorišta, vrtova i polja. Ta kraljica voća na otoku je prisutna još iz davnina, a u mediteranskom bazenu, o čemu svjedoče povijesni podatci, uzgajala se još u prapovijesno doba. Također, s obzirom na njezinu vrijednost, prije svega nutritivni sastav i ljekovita svojstva, iz antičke prošlosti sačuvali su se brojni mitovi koji slave upravo stablo smokve. Kroz bujnu prirodu trasa, kojom su obuhvaćeni i ostaci (napuštenog) zaseoka Brajde (ili Brajdar), sada vodi prema jednom od dva poljoprivredna konglomeratima – onom nazvanom Kaštel (susjedni, kroz koji se ne prolazi je Kimpi), a koji podrazumijeva plodnu zonu duž koje lokalni proizvođači uzgajaju svoje poljoprivredne kulture dostupne u obližnjim ugostiteljskim objektima. Taj je lokalitet svoj naziv dobio po jednoj kulturno-povijesnoj znamenitosti koja njime dominira, a riječ je o tzv. kaštelu Salatići, velikoj kamenoj građevini gotovo u cijelosti obrasloj bršljanom, o kojoj se ne zna mnogo, iako se pretpostavlja da je služila kao ladanjsko mjesto krčkih plemenitaša. Odmor ispod zidina kaštela, uz pokoju smokvu, mogao bi dobro doći, jer nastavak puta donosi prolazak kroz naselje Salatići, zatim šetnju šumskim područjem i dolazak do Ul. Bok od Brozića koja, s južne strane, vodi ponovo prema naselju Vrh. Na njezinom su početku (ili kraju, ovisno o smjeru dolaska) svoje mjesto pronašli mirisni, i vizualno atraktivni, nasadi KuSshh plantaže u sklopu koje se uzgaja, bere i prerađuje aromatično i ljekovito bilje, masline i voćke. Kraj šetnje, dolaskom u Vrh, mogao bi biti zaključen istraživanjem lokalnih specijaliteta, prije svega Krčkog pršuta – prvog hrvatskog proizvoda registriranog na razini Europske unije, a kojeg obitelj Žužić služi u Kući Krčkog pršuta. (Proizvodnja te delicije ograničena je isključivo na područje otoka Krka, a radi se o trajnom suhomesnatom proizvodu od svinjskog buta, bez zdjeličnih kostiju, suho salamurenom morskom soli i začinima, sušenom na zraku bez dimljenja te podvrgnutom procesima sušenja i zrenja u trajanju od najmanje godine dana. Specifičnost Krčkog pršuta proizlazi iz njegovog dugogodišnjeg ugleda te vještine i umijeća proizvođača koji se pri proizvodnji koristi isključivo tradicionalnom recepturom.)

Izdvojeno:

– napušteno naselje Brajde (ili Brajdar)

– polje Kaštel

– kaštel Salatići

– KuSshh plantaža, Vrh

– Kuća Krčkog pršuta, Vrh