Ruta: Glavotok – crkvica sv. Krševana – Milohnići – Brzac – Glavotok

Startna pozicija ove srednje zahtjevne staze, duge 7,2 km, koja kruži unutar najzapadnije otočne toče, obilježena je lokacijom nadomak Glavotoka. Pored zadivljujućih i valoriziranih šumskih pejzaža te naselja Milohnići i Brzac, staza otkriva i brojne primjere sakralne arhitekture s time da će najviše pozornosti sigurno privući reprezentativni primjer otočne romanike – crkvica sv. Krševana.

– Istinitost tvrdnje da područje Šotoventa koje se pruža zapadnim dijelom otoka Krka posjeduje idealne uvjete za provođenje najrazličitijih rekreativnih aktivnosti utjelovljena je, pored ostalog, i u spletu pješačkih staza koje uglavnom vijugaju šumovitim područjima. Jer taj predio podrazumijeva, ljeti posebice ugodnu, zelenu oazu, i kontrapunkt je okamenjenom istoku i jugoistoku otoka. Kružeći unutar najzapadnije otočne toče, staza duga 7,2 km, zbog pojedinih dionica okarakterizirana kao srednje zahtjevna, vodi kroz zadivljujuće i valorizirane prirodne ambijente, ukazujući pritom na segmente bogatog otočnog kulturnog nasljeđa. Početna točka označena je nadomak Glavotoka, na raskrižju ceste i šumskog puta. Prema tome, prije šetnje iliti nakon odrađene rute, budući da se početna i završna točka preklapaju, istraživanjem motivirani rekreativci mogu se nagraditi ulaskom u to pitoreskno mjesto koje se prvi put spominje krajem 13. stoljeća, i to kao ljetnikovac s kapelom knezova Krčkih Frankopana. Ta je kapela u zadnjim desetljećima 15. stoljeća predana franjevcima, nakon čega je osnovan samostan, a nedugo zatim i izgrađena crkva posvećena Bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije. Franjevački samostan u Glavotoku smatra se oazom kulture i pismenosti, kao i mjestom djelovanja redovnika glagoljaša, s brojnim do danas sačuvanim glagoljskim natpisima i rukopisima. U početnoj dionici, očekuje vas prolazak inspirativnim šumskim područjem, i to najprije vazdazelenom oazom crnike proglašenom zaštićenim rezervatom šumske vegetacije na koju je nadovezana šuma prastarih hrastova medunaca. Prolaskom kroz šumu, putovima nadsvođenim krošnjama, uz umjereni uspon, a potom i zahtjevniji spust, dolazi se do reprezentativnog primjera otočne romaničke arhitekture – crkvice sv. Krševana smještene iznad uvale Čavlena. Ovo slikovito kameno zdanje, sagrađeno u 12. stoljeću, karakterizira tlocrt nepravilnog trolista s četvrtastim ulaznim prostorom, zatim središte presvođeno kupolom i križno oblikovani prozorski otvori. Šumom je zaštićen i nastavak trase koji vodi do dva za područje Šotoventa tipična naselja – Milohnića i Brsca – prepoznatljive urbanističke strukture. Prilika za upoznavanje kulturno-povijesnog nasljeđa nastavlja i ondje, budući da središte Milohnića krasi crkva Majke Božje od zdravlja podignuta početkom 20. stoljeća, dok Brzac krije još jedno sakralno zdanje – kapelu sv. Petra sagrađenu krajem 17. stoljeća. U tim se mjestima, u zasluženoj pauzi od rekreiranja, osim baštine može istražiti i kvalitetna lokalna gastronomija. Šetnjom kroz maslinike i obrađene poljoprivredne površine obilježen je povratak na mjesto iz kojeg je sve krenulo.

Izdvojeno:

– samostan franjevaca trećoredaca i crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, Glavotok

– šuma crnike, Glavotok: specijalni rezervat šumske vegetacije

– crkva sv. Krševana, Milohnići

– crkva Majke Božje od zdravlja, Milohnići

– kapela sv. Petra, Brzac